PRIJEDLOG ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU UPUĆEN U SABORSKU PROCEDURU
Na sjednici Vlade održanoj u petak 4. kolovoza prihvaćen je Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovno vraća jedinicama lokalne samouprave odnosno općinama i gradovima. Zakon o poljoprivrednom zemljištu jedan je od najvažnijih zakona u resoru poljoprivrede te se očekuje kako će se prenošenjem poslova raspolaganja s Agencije za poljoprivredno zemljište na jedinice lokalne samouprave povećati učinkovitost i bolja kontrola nad raspolaganjem državnim zemljištem te povećati obradive poljoprivredne površine, što će zasigurno pozitivno utjecati na poslovanje poljoprivrednika u RH.
Temelj budućeg raspolaganja su Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje donosi jedinica lokalne samouprave (JLS) i Grad Zagreb za svoje područje, ukoliko JLS ne donese Program tada Program donosi županija na trošak sredstva proračuna te jedinice lokalne samouprave.
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem putem javnog natječaja provode jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi).
Zakon predviđa davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (zapušteno, zakorovljeno, obraslo višegodišnjim raslinjem).
Natječaj za dodjelu privatnog zemljišta mora biti objavljen na oglasnoj ploči i webu općina i gradova gdje se zemljište nalazi te internetskoj stranici Agencije.
Novac/zakupnina čeka vlasnika 5 godina, ako se ne javi sredstva postaju prihod lokalnog/državnog proračuna uz izričito namjensko trošenje za okrupnjavanje/komasaciju i sl.
Zakon previđa i izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji u zakup ili prodaju što će zasigurno dovesti do povećanje obradivog poljoprivrednog zemljišta posebno u općinama i gradovima koji nemaju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta.
Svaka općina ili grad mogu u Programu raspolaganja ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, time se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta.
Prvi u prioritetu kod zakupa su stočari i to oni koji s obzirom na broj stoke nemaju dovoljno hektara. Ako su ponuđene površine veće ne cijepaju se, a zakupac se obvezuje u roku dvije godine pribaviti broj grla sukladno novim dobivenim površinama.
Zakon kod zakupa prednost daje OPG-ima, obrtima, malim i mikro pravnim osobama ekonomske veličine 8000-100.000 eura, u drugi plan stavlja samoopskrbna gospodarstva i velike tvrtke. Zakon uvodi i domicilnost, boduje i mlade poljoprivrednike, vlasnike gospodarstva, koji u trenutku podnošenja ponude na natječaj za zakup nisu napunili 41. godinu života.
Prijedlog Zakona možete pogledati OVDJE.
