Obnova suhozida u Drašnicama
Naš aktivni član Krešimir Urlić, inače akademski slikar školovan u Veneciji i ove godine je organizirao obnovu puteva po starom selu u Drašnicama.
Osim aktivnosti čišćenja zaraslih puteva u Drašnicama su se obnavljali i suhozidi pod vodstvom specijalizirane udruge za obnovu starih suhozida “Dragodid“.
Ne tako davno, podbiokovsko misto Drašnice sa svojih oko tisuću stanovnika živjelo je svojim katkad zaista teškom životom, no u nekakvom nepisanom zajedništvu u borbi sa kršom koji ga je okruživao sa svih strana. Obradive zemlje bilo je premalo, usta što traže hranu previše, situacija ništa bolja ili gora nego u većini mjesta lociranih iznad današnje magistralne ceste, čiji začetci katkad vuku svoje korijene od neolitika, preko Ilira i Rimljana (ostaci tumula i rimskih vila), preko Hrvata, ali i Morlaka kako je stanovnike dalmatinske zagore Alberto Fortis prozvao dok je u 18. st. prolazio Dalmacijom u osvit jednog novog doba.
Tradicijski način života, a naročito arhitektura preživjeli su stoljeća sve do nesretnog 20. st., a u slučaju Drašnica točno se zna i vrijeme početka kraja. Bilo je to 1962. godine kada je veliki potres potjerao ljude na more, te od nekadašnjih malih ribarskih potleušica (uključujući i suhozidne mandraće) metastazirao u današnje “nove“ Drašnice sa nekih 300 stalnih stanovnika i posve drugačijom organizacijom i ekonomijom života.
Kao opipljiva, ali i duhovna veza novog uzmorskog naselja sa onim starim, sada zaraslim i devastiranim, stara je kamenom popločana staza koja skoro sa morske razine vijuga ne samo do izvornih Drašnica, već i prema prijevoju Kline (571 m), gdje nastavlja prema unutrašnjosti Dalmacije i nekadašnjim trgovačkim žilama pomoću kojih je primorje bilo povezano sa zaleđem, s kojim je trgovalo, živjelo ali i ratovalo. O dataciji, upotrebi ove kamene “kucavice” najlakše je špekulirati, no ono što je sigurno, jest znanje i vještina kojim je oblikovana i uklopljena u ovaj krajolik, sa obližnjim podzidima, suhozidima i kanalima kojim se voda slivala s planine.
Fotogalerija: http://www.dragodid.org/dragodid-u-drasnicama/
