O vrgorskim poljima i njihovim vrijednim ljudima

Grad Vrgorac je jedan od tri grada kojeg obuhvaća područje djelovanja LAG-a „ADRION“.

Vrgorac je uz Općinu Gradac najjužnija jedinica lokalne samouprave našeg područja, površine 284 kilometra kvadratna¹. Vrgorac se smjestio u podnožju jugoistočnog dijela Matokita (1063 m), podno srednjovjekovne tvrđave koja dominira obzorjem, okružen poljima Rastok, Jezero i Bunina².
Grad vrh gore, nekad nazivan i Vrhgorac, dobio je naziv po svom uzvišenom položaju. Stalna pograničnost i križanje važnih prometnica koje spajaju unutrašnjost s Primorjem, uvjetovali su glavne odlike njegovog identiteta².

Gravitacijski  je naslonjen na obližnju obalu turistički značajnog Podbiokovlja čemu svjedoče vjekovne planinske „magistrale“ preko Biokova i Rilića.

Jedan od glavnih pokretača gospodarstva i „žila kucavica“ vrgorskog područja su vrgorska polja: Rastok, Vrgorsko polje zvano Jezero i Bunina², a među vodećim poljoprivrednim kulturama uzgajanih u ovom polju je vinova loza. Vinogorje Vrgorac^5,6 čiji većinski dio čini polje Jezero,  jedno je od poznatijih dalmatinskih vinogorja gdje se uzgajaju tradicionalne sorte: Medna, Zlatarica vrgorska, Maraština, Glavinuša ili Okatac, Plavina, i druge³. Uz vinovu lozu, jedna od najznačajnijih poljoprivrednih kultura je nadaleko poznata Vrgoračka jagoda. Procjenjuje se da je na vrgorskom području posađeno između 1.200.000 i 1.400.000⁴ sadnica jagoda, a urod se, ovisno o godini i vremenskim prilikama, kreće od 600 000 do 800 000 kg⁴. Proizvodnja jagoda u Vrgorcu seže u 1970-e godine, te su prve jagode na tom području zasađene u vrgorskom mjestu Orah⁴. Nakon toga se postupno sade i u drugim mjestima Vrgorske krajine. Voćkama je zasađeno preko 200 ha ³.  Povrtlarstvo je u zamahu, a na preko 100 ha uglavnom prevladavaju kulture: krumpir, paprika, rajčica, kupus, grah mahuna, lubenica itd.³ Dok je biljna proizvodnja na vrhuncu, stočarstvo, iako je tradicionalno u ovome kraju je u značajnom opadanju.

Prošećete li vrgorskim poljima i ostanete li dovoljno dugo da upoznate njegove stanovnike uvjerit ćete se kako na području žive i vrijedno rade obiteljsko – poljoprivredna gospodarstva.

U polju Rastok susreli smo gospodina Denisa Rabotega koji na spomenutom polju ima svoje poljoprivredne površine. Otkrio nam je tajnu poljoprivredne proizvodnje u čistom zraku i plodnom tlu kojeg vodom poji rijeka Matica koja protječe kroz polje. Zahvalan je na zemlji koju posjeduje i na kojoj se s obitelji bavi proizvodnjom kukuruza, ječma i pšenice. Od povrća ovdje ćete naći rajčicu, kupus, luk, papriku, češnjak, slanutak i lubenice, a neće izostati ni nadaleko poznate Vrgoračke jagode.

Nastavite li šetnju do polja Jezero naići ćete na vinograde gospodina Mate Šalinovića koji na 3 hektara uzgaja Merlot, Vranac, Plavinu, francuski Chardonnay i Trbljan (zvan Kuč). Zasadili su i 5.000 jagoda s kojih svake godine uberu oko 5 tona sočnih plodova. Ponosni su na polje Jezero koje je najveće od vrgorskih polja, a samim time u sklopu vrgorskog vinogorja i najveće vinogorje u Hrvatskoj.

Jeste li znali da se cijelo polje Jezero prostire kroz dvije županije Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku. Vrgorsko polje Jezero, jedno od najvećih i poljodjelski najobrađivanijih površina u Dalmaciji, bilo je do prije 80 godina povremeno jezero, od tu mu i dolazi današnje ime. Godine 1938. probijen je tunel prema Baćinskim jezerima koji je omogućio otjecanje viška vode iz polja i tako je stanovnicima omogućeno da se danas mogu baviti poljoprivredom i ostati živjeti vrgorskom kraju.³ 

Svoju dugu šetnju vrgorskim poljima završili smo u polju Bunina na čašici razgovora s gospodinom Matom Radićem koji brižno pazi na svojih 1500 zasađenih loza. Gospodin Mate odlučio se na uzgoj bijelih sorata  loze, onih autohtonih (Zlatarica vrgorska,  Medna ili u nas zvana Zložder te Trbljan ili Kuč) i crne sorte Plavac mali. Loze uzgaja na tradicionalan način bez moderne armature, na crvenici u kamenjaru. U polju Bunina poljoprivredna proizvodnja je manje intenzivna nego u polju Jezero koje ima bolje riješen problem odvodnje i dovodnje vode, a i uzgaja se manji broj poljoprivrednih kultura. Razlog tome su česta plavljenja polja u zimskim mjesecima. U zimskom periodu polje zna biti više dana pod vodom, čak i cesta Vrgorac-Kutac zna biti poplavljena. Poplave uzrokuju velike kiše zbog kojih naraste naša podzemna rijeka Betina koja tada izađe iz podzemlja i razlije se po polju. Betina izvire u naselju Kokorići, a otkad je izgrađena obližnja autocesta i vijadukt, plavljenja su nešto manja nego dosad, ali i dalje zadaju probleme. Vjerojatno zato jer su se miniranjem krša poremetili podzemni vodotokovi. Stanovnici u polju Bunina uvijek imaju neki problem s vodom, otkriva nam gospodin Mate, ili polje plavi ili je vode nedovoljno. Ljeti su velike suše, vodovodna voda je skupa, pa ih to ograničava u proizvodnji. Kad bi se riješio problem odvodnje vode zimi sigurno bi se u ovom polju sadilo više različitih kultura, a naročito kada bi se ostvario plan da se napravi sustav navodnjavanja iz podzemne rijeke Betine.

Bilo kako bilo, priroda ovoga kraja neopisivo je lijepa, u svim bojama koje možete zamisliti. Zaputite li se u šetnju vrgorskim poljima ne zaboravite na njihove vrijedne ljude koji svojim proizvodima i proizvodnjom oplemenjuju naš kraj.

Autor bloga: Višeslav Glavinović, mag.ing.agr, Stručni suradnik u LAG-u „ADRION“

Korišteni izvori informacija:

1. Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „ADRION“ 2014. – 2020. – PRILOZI
2. http://www.vrgorac.hr/polozaj-grada/
3. https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/gospodarski.html
4. http://www.vrgorackejagode.hr/o-nama/
5. Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze NN 76/2019– http://digarhiv.gov.hr/arhiva/263/200529/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_08_76_1603.html
6. http://www.agr.unizg.hr/multimedia/ebooks/zelena-knjiga-vinove-loze.pdf

*tekst je autoriziran od strane TZ Vrgorac