Razvoj jugoistočnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.
Povezivanjem do jednake kvalitete života u svim dijelovima.
Udruga građana, poduzetnika, gradova i općina.

lag-adrion.hr

LEADER – CLLD

LEADER“links for the development of the rural economy”, predstavlja Inicijativu Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora (“Lokalne akcijske grupe”).

LEADER (iz francuskog izraza “Liaison Entre Actions de Développement de l’ÉconomieRurale”) je kratica koja označava “vezu među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva.” Informacije dobivene evaluacijom LEADER-a kao i od dionika iz ruralnih područja pokazuju prednosti LEADER-a kao alata kojim se postižu rezultati u različitim situacijama i na različitim područjima što pridonosi prilagođavanju ruralnih politika specifičnim potrebama pojedinih ruralnih prostora. Ohrabrujući sudjelovanje na lokalnoj razini u stvaranju i provedbi strategija održivog razvoja, ovaj pristup razvija sve veći utjecaj na buduće ruralne politike.

U svojoj evoluciji koja traje od 1991., LEADER je u tri prethodne generacije (LEADER I. – 1991.-1993.; LEADER II. – 1994.-1999., LEADER+ – 2000.-2006., Os LEADER 2007.-2013.) imao status inicijative, da bi u posljednjem planskom razdoblju 2007. – 2013. prerastao u integralni dio europske politike ruralnog razvoja – os LEADER i obvezni dio nacionalnih programa ruralnog razvoja zemalja-članica. U prethodnom razdoblju LEADER+ u 15 “starih” država članica djelovala su 893 LAG-a s ukupnim stanovništvom od 52 milijuna. Od deset novih članica, prije priključenja Bugarske i Rumunjske, šest se odlučilo na primjenu LEADER+ što je rezultiralo sa stotinjak novih LAG-ova. Suradnjom LAG-ova pokrenuto je gotovo tisuću lokalnih i više od tristo prekograničnih projekata.

LEADER PRISTUP

LEADER govori o tome kako, a ne što treba raditi. Sastoji se od sedam osnovnih elemenata – načela, koja treba slijediti u cijelosti, a ne pojedinačno:

  1. Pristup „ODOZDO PREMA GORE“, suprotno principima hijerarhije – uključivanje stanovništva u problematiku razvoja, odnosno svih dionika (javni, poslovni i nevladin sektor) koji imaju poveznicu s održivošću lokalnog područja.
    (Uključivanje javnosti je nužan uvjet bez kojeg aktualni razvoj nije moguć te je potrebno puno aktiviranje svih raspoloživih snaga u lokalnim zajednicama kako bi se bogatstvom ideja i mogućih rješenja postigao kvalitetniji razvoj.)
  2. Javno-privatno partnerstvo oko zajedničke strategije i lokalnog plana djelovanja te održivog ruralnog razvoja koji se temelji na očuvanju i razvoju okolišnog, ljudskog, socijalnog i stvaralačkog/proizvodnog kapitala.
    (Razvoj lokalnih partnerstava u pristupima i djelovanju je temelj napretka lokalne zajednice – pojedinačne inicijative često su unaprijed osuđene na propast, nedostaje im snaga, uvjerljivost i povjerenje te je zbog toga razvoj partnerskih odnosa i kulture suradnje nužnost.)
  3. Pristup temeljen na osobitostima područja – specifične razvojne strategije za područje.
    (Lokalna područja često imaju slične probleme, ali svako ima svoje posebnosti, što imperativno treba uzeti u obzir prilikom planiranja budućnosti, jer su upravo te razlikovne osobitosti temelj održivog razvoja svakog pojedinog područja.)
  4. Stimuliranje inovacija i kreativnosti – promicanje lokalnih vrijednosti na novi način, kreiranje aktivnosti od interesa za lokalni razvoj, itd.
    (Inovacije su nužan uvjet, kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način.)
  5. Integralni (objedinjujući) pristup – integrirane, povezujuće i krossektorske aktivnosti.
    (Sektorska podijeljenost čest je uzrok razvojnih problema te je potrebno horizontalno – međusektorsko povezivanje, kao i okomito povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija za ostvarivanje održivog ruralnog razvoja).
  6. Umrežavanje i suradnja za održivi razvoj – stvaranje institucionalne, regionalne, nacionalne, lokalne mreže, itd.
    (Povezivanje, umrežavanje i sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima te razmjena znanja i iskustava, u današnjoj suvremenoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj – od ključne su važnosti).
  7. Lokalno financiranje i upravljanje – donošenje odluka na lokalnoj razini o financijskim potporama u smjeru održivog razvoja.
    (Izuzetno je bitno da postoji konsenzus oko projekata i aktivnosti na lokalnoj razini te da oni budu financirani i iz lokalnih proračuna, jer i mali poticaji iz lokalnog proračuna neposredno znače potvrdu vjerodostojnosti tih lokalnih projekata.)

CLLD (eng. Community Led Local Development – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti.

CLLD se provodi putem integriranih i multisektorskih strategija lokalnog razvoja dizajniranih na način da uvažavaju lokalne potrebe i potencijale, uključuje inovativne razvojne mogućnosti u lokalnom kontekstu, umrežavanje i suradnju.

Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) LAG-ovi su definirani kao nositelji CLLD pristupa(putem provedbe svojih Lokalnih razvojnih strategija).

Provedba u Republici Hrvatskoj

CLLD, u razdoblju 2014.-2020., će se u Republici Hrvatskoj provoditi putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3% ukupne alokacije – 67,5 mil.Eur), a u kasnijoj fazi je predviđeno i uključivanje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, što je definirano Partnerskim sporazumom između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje ESI fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014-2020.

8 načela CLLD-a

  • Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja
  • Pristup odozdo prema gore – prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih dionika
  • Lokalna javno-privatna partnerstva – provedba putem Lokalnih akcijskih grupa (LAG)
  • Inovativan pristup lokalnom razvoju
  • Integrirani i multisektorski pristup
  • Umrežavanje
  • Suradnja
  • De-centralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-ova)

Zašto CLLD

Temeljeno na dosadašnjim iskustvima Inicijativa Zajednice i provedbi LEDAER osi 2007-2013: Više uputa zemljama članicama u provedbi pravnog okvira → više fleksibilnosti bez prevelikih ograničenja

Cilj CLLD-a

LEADER učiniti učinkovitijim za potporu inovacijama i lokalnom upravljanju

Konkretno:

  • Jačanje uloge Lokalnih razvojnih strategija kao centralnog alata za razvoj – oblikovanje i implementaciju (uključivo i poboljšanje monitoringa i evaluacije lokalnog razvoja)
  • Jačanje LEADER pristupa integralnom razvoju lokalnih područja
  • Jačanje slobode LAG-ova u odabiru projekata koji se najbolje uklapaju u njihove razvojne strategije
  • Jasna podjela zadaća između nadležnih tijela i LAG-ova (ovisno o odabranom modelu provedbe)
  • Veći fokus na animaciju i jačanje kapaciteta (posebno tijekom pripreme LRS)
  • Jačanje partnerskog/participacijskog pristupa – posebno privatnog sektora (civini i gospodarski)
  • Racionalizacija transnacionalne suradnje – prema konkretnim i jasno definiranim potrebama
  • Jačanja alata umrežavanja između LAG-ova (nacionalno) i na razin EU – sinergija nacionalnih instrumenata umrežavanja s drugim ESI fondovima (financiranje aktivnosti iz više izvora/fondova)
  • Omogućavanje ruralnim područjima provedbu stvarno integriranih i multisektorskih, multidisciplinarnih strategija za financiranje razvoja iz svih ESI fondova (podloga za multiizvorsko financiranje) bez obzira na veličinu/snagu područja
  • Poboljšanje ruralno – urbanih i ruralno – obalnih veza
  • Poboljšanje intervencija koje se odnose na društvena pitanja na područjima provedbe LEADER programa (teritoriju LAG-ova)

Što očekujemo

  • Razdoblje 2014-2020 kao prijelazna faza prema stvarnom multi-izvorskom financiranju lokalnog razvoja putem provedbe CLLD-a
  • Razvoj politika i volje nad